• 0 Items - 0,00
    • Nema proizvoda u košarici

Džepna Biblija (etui sa zatvaračem)

31,00

Stari i Novi zavjet


Džepna Biblija Kršćanske sadašnjosti donosi najbolji, ujedno i ažurirani, hrvatski prijevod Biblije, što znači da je Stari zavjet uzet iz tzv. Zagrebačke Biblije, a Novi je zavjet prijevod Bonaventure Dude i Jerka Fućaka.
Taj tekst koriste i hrvatske liturgijske knjige, lekcionari, evanđelistari i obrednici koje je odobrila Hrvatska biskupska konferencija. Na kraju su doneseni uvodi i napomene uz Stari kao i uz Novi zavjet.
Džepna Biblija tiskana je na 28-gramskom, tzv. biblijskom papiru, u formatu 13 x 20 cm s gipkim etuiem sive i crvene boje sa zatvaračem (smičkom), ima 1530 stranica, a napravljen je i novi prijelom tako da se bez teškoća može čitati.
Džepna Biblija Kršćanske sadašnjosti namijenjena je jednako stručnjacima, svećenicima, redovnicima i redovnicama kao i vjernicima laicima – naprosto svima koji Božju riječ žele nositi sa sobom, u džepu i u torbi, kako bi je što češće čitali i proučavali.
Izvrsno će poslužiti osobito studentima za potrebe studija Svetog Pisma, ali i svim polaznicima raznih tečajeva, duhovnih vježbi, liturgijskim i bibijskim grupama, sudionicima raznih stručnih susreta i seminara kao i za osobno čitanje.

Biblija – velika slova

50,00

Stari i novi zavjet


Poznata Zagrebačka Biblija doživjela je novo izdanje u novome prijelomu, većem formatu i s većim slovima. Već se duže vrijeme u nas tražila Biblija s većim slovima, a koja bi i samim svojim formatom davala dojam svečanosti i važnosti. Upravo se takva Biblija pojavila prije Teološko-pastoralnog tjedna 2014. u Zagrebu i, sudeći prema prvim reakcijama sudionika, izazvala je pravu radost. Ona će prije svega moći poslužiti u liturgijskim slavljima kada se Riječ Božja svečano unosi u liturgijski prostor, kod svečanog navještaja ili pak zajedničkih čitanja, za razna paraliturgijska slavlja ili pak druge znanstvene i svečarske zgode kada je dobro izložiti reprezentativni primjerak Biblije. K tome, moći će se izložiti za javno čitanje kako u liturgijskim prostorima tako i u prostorima katehetskih i drugih određenja, a sigurno će joj se obradovati stariji ljudi ili oni nešto slabijeg vida koji će sada, bez većih napora, moći čitati Božju riječ.

Jeruzalemska Biblija

58,00

Stari i Novi zavjet s uvodima i bilješkama iz La Bible de Jerusalem


Biblija ili Sveto pismo jest zbirka knjiga koje Hebreji i kršćani na svoj način smatraju svetima. Dijeli se u dva velika dijela: Stari i Novi zavjet.
Kršćani Bibliju proučavaju kao svoju normativnu, za život smjerodavnu knjigu u kojoj oni nalaze poruku - riječ Božju. No, Biblija je uz to i spomenik historije čovječanstva, jedna od najstarijih knjiga, u kojoj je genij Hebreja na svoj način asimilirao i dalje obogatio razmišljanje i mudrost drevne Mezopotamije i Egipta, da je onda, obogaćenu grčkim genijem, po Novom zavjetu i daljnjem kršćanskom razmišljanju unese u tadašnji grčko-rimski svijet.
Po postanku i jeziku, po sadržaju i stilu, po slikovitosti i metaforici, Biblija nije jedna knjiga, nego zbir knjiga koje su nastajale u razdoblju od 13. st. pr. Kr do 2. st. po Kr.
U poslu pripreme ovog izdanja književnicima i bibličarima mnogostruko je bila ogledna francuska Jeruzalemska Biblija. Naslovljena je kao Jeruzalemska jer su njezini najodgovorniji stvaratelji bili francuski dominikanci iz glasovite Jeruzalemske biblijske škole. Pojedine su njezine biblijske knjige preveli i popratili uvodima i komentarom najbolji francuski bibličari.
Ta je Jeruzalemska Biblija postala pojmom suvremenog biblijskog prevodilaštva te je susljedno prevedena na više europskih jezika. Prema njoj su hrvatski književnici doradili polazišne hrvatske biblijske tekstove. U hrvatskom izdanju Stari zavjet preuzet je iz Biblije Stvarnosti (1968.), a za Novi zavjet preuzet je prijevod Bonaventure Dude i Jerka Fućaka.

Čitajući apokalipsu

9,29

Tumačenje Ivanova Otkrivenja


Knjiga Čitajući Apokalipsu je refleksija poznatoga pravoslavnog svećenika autora mnogih knjiga o Bibliji. On sadrži fragmente apokalipse, fragmente komentara i fragmente ikona. Aleksandr Men je mišljenja da simbolički jezik Otkrivenja može biti dovoljno transparentan i razumljiv bilo komu, jer se brojni simboli fantastične slike i vizije Apokalipse otkrivaju ako se promatraju kroz proročke knjige Starog zavjeta. Razmišljanja koja čine važan dio ovog teksta prenošena su privatno subraći, a objavljena su tek nakon autorove smrti. To znači da su razmišljanja profesora Mena imala uglavnom slobodan i spontan karakter. Kao u mnogim drugim knjigama profesora Mena, i u ovoj se, na zapanjujuć način ujedinjuju razumljivost, jednostavnost izlaganja i pozivanje na elemente moderne teologije. Autor prije svega traži odgovor na najvažnija pitanja koja pokreću ljude, kako bi se otkrila istinska bit tajnovite Biblijske knjige, čineći njezin sadržaj pristupačnim ne samo ograničenom krugu specijalista, nego široj publici.
1 2