• 0 Items - 0,00
    • Nema proizvoda u košarici

Knjige

Siromašni život Gospodina našega Isusa Krista

19,90

Prema viđenjima Anne Katharine Emmerich, redovnice augustinke


"Mnoga čudesna priopćenja iz Starog i Novog Zavjeta bila su mi objavljena po Božjem milosrđu ne samo meni na pouku, nego i da ih prenesem drugima." Tako pripovijeda stigmatizirana redovnica augustinka bl. Katharina Emmerich (1774.-1824.) koja se ubraja medu najglasovitije mistike. Od 1818. godine sve do Katharinine smrti književnik obraćenik Clemens Brentano boravio je uz njezinu bolesničku postelju zapisujući brojna viđenja koja mu je Katharina priopćavala. Poslije Katharinine smrti 1824. počeo je Brentano sređivati svoje bilješke. 1833. godine objavio je "Gorku muku Gospodina našega Isusa Krista". Obilje materijala koje Brentano sam više nije stigao srediti, uredio je i objavio p. Schmoger poslije Brentanove smrti. Tako su nastale knjige "Život Blažene Djevice Marije" i "Siromašni život Gospodina našega Isusa Krista". U ovoj knjizi, počevši od Marijina vjenčanja sa sv. Josipom proživljavamo u Katharininim viđenjima cijeli Isusov život, od djetinjstva do uzašašća na nebo. Papa Ivan Pavao II. proglasio je 3. listopada 2004. Annu Katharinu Emmerich blaženom.

Maria Simma

4,00

glas iz čistilišta br. 3


Marija Agata Simma, rođena je 1915. godine u Austriji. Od svoje mladost bila je veoma pobožna i revno je pohađala pouku iz vjeronauka kod župnika fra Karla Fritza. U sebi je nosila težnju za redovništvom ali je tri puta otpuštena kući zbog slabašnog zdravlja.
Trostruki boravak u samostanu duhovno ju je oblikovao i pomogao joj u duhovnom rastu, te je tako pripravio na apostolat u korist duša u Čistilištu. Njezin duhovni život obilježen je djetinjom ljubavlju prema Presvetoj Djevici i željom da pomogne dušama u Čistilištu, kao i time da svim sredstvima pomaže misijama među poganima. Zavjetovala je svoje djevičanstvo Majci Božjoj, posvetila se Mariji posvetom sv. Grignona Monfortskog, posebno u korist duša u Čistilištu. Učinila je također zavjet da bude "duša žrtva", žrtva ljubavi i zadovoljštine. Marija Simma je očito u tome našla zvanje koje joj je Bog namijenio: da pomaže dušama u Čistilištu molitvom, patnjom zadovoljštine i apostolatom.
(Iz knjige)

Filotea

14,90

Uvod u pobožni život


U vrijeme kada je živio i djelovao Franjo Saleški (1567. - 1622.), bio je snažno naglašen monaški i redovnički ideal, pa se mogao steći dojam da se svetost i savršenost mogu steći jedino u samostanu. Prema Franji Saleškom, prava pobožnost mora biti moguća na svkom mjestu, u svakom zvanju: "Pobožnost se mora očitovati na razliite načine i drukčije kod čovjeka na visokom položaju, a drukčije kod nadničara, drukčije kod kneza, drukčije kod podanika, drukčije kod djevojke, drukčije kod žene ili udovice. Bilo bi neprikladno da biskup živi kao pustinjak, da plemići žive kao kartuzijanci ili ako bi trgovac čitave dane htio provoditi u crkvi."
Svatko od nas, uči Franjo Saleški, treba živjeti cjelovito svoju vjeru tamo gdje se nalazi. "Moj se duh drži naputka da ne sijemo na polju svog susjeda, ma kako ono bilo lijepo, ako trebamo sijati na svojem. Opasno je imati srce na jednom mjestu, a svoju zadaću na drugom."
U svojoj "Filotei" obraća se Saleški prije svega onima koji žive u svijetu, u obiteljima, u jurnjavi poslova i života i zato misle da im je svetost nedostupna. Ali Svetac piše: "I kad bi se nalazio usred ljudske vreve, opet bih mogao biti sam sa svojim Bogom." Pobožnost u svijetu zaslužnija je nego bijeg od svijeta, ali treba je prilagoditi snazi, prilikama i dužnostima svakog pojedinca.

Neopterećen prtljagom

11,28

Anthony de Mello – Duhovna oporuka


Kada sam u travnju 1987. čuo za smrt Anthonya de Mella, upravo je prošlo mjesec i pol dana od našeg susreta na njegovom posljednjem seminaru. Duboko potresen tom viješću ili možda upravo stoga, sjeo sam za svoj pisaći stroj, prikupio sve svoje bilješke s tog seminara i zapisao ono što bi bila duhovna oporuka Anthonya de Mella. Ostvarenje te nakane zbog njegove je prerane smrti uistinu postalo duhovnom oporukom osobe koja je svojim knjigama, prevedena na mnoge jezike, izvršila veliki utjecaj na mnoge ljude diljem svijeta i pomogla im na njihovom duhovnom putu. Iznimno iskustvo Tonyeva posljednjeg seminara sabrano je u ovoj knjizi koja čitatelju pruža ne samo uvid u ono što je radio nego i u dubinu i bogatstvo njegove osobnosti, kao i neke pojedinosti iz njegova života.
Carlos G. Valles

Apokalipsa

11,81

Upozorenje, ufanje i utjeha


Ova je knjiga poziv na buđenje. Neizmjerno je aktualna za naše vrijeme. Čitav niz gledišta, koja odjekuju riječima Krista, Svetoga Pisma, Crkvenih otaca, kao i suvremenih pisaca poput Lewisa, Chestertona, Tolkiena, Ratzingera, Ivana Pavla II., Majke Terezije, Christophera Dawsona, Josefa Piepera, kardinala Newmana te Katekizma Katoličke Crkve, združen je u skladni zbor koji nam poručuje kako sjedimo na rubu ponora koji uopće ne vidimo, ili smo ga zamaskirali.
dr. Peter Kreeft

Meditacije o pripravi na posvetu Isusu Kristu po Mariji

7,00

Montfortska duhovnost br. 8


Sveti Ljudevit bi htio da vjernik koji se posveti bude spreman na ustrajni i svakodnevni rad i napor u življenju posvete, koja postaje škola duhovnosti, koja vodi do svetosti. Svetac govoreći duši o posveti kaže: I u onoj mjeri, kojom se budeš njome služila u običnim poslovima svoga života, upoznat ćeš njezinu vrijednost i izvrsnost.
Vježbe priprave na posvetu, kako ih je zamislio sv. Ljudevit, su sklad meditacija i molitve koje za cilj imaju isprazniti dušu od duha svijeta i same sebe kako bi se po Mariji ispunila Isusom. Koliko vjernik više i predanije u nutrini pristaje na posvetu, nastoji oko priprave i življenja posvete, toliko će se više i duhovno obogatiti.
Svetac predlaže da vjernik nakon obavljanja čina posvete svakodnevno je obnavlja kratkim obrascem: Sav sam tvoj, i sve moje pripada tebi, moj Ijubezni Isuse, po Mariji, tvojoj Presvetoj Majci, te da svake godine ponovi put priprave na posvetu. To znači da je Montfort bio svjestan da su priprava i čin posvete sjeme bačeno u zemlju, koje da izraste treba vrijeme i njegu. O tome govori i sam sv.Ljudevit na kraju Marijine tajne, gdje uspoređuje posvetu sa stablom života koje će u svoje vrijeme donijeti plod, a to je sam Isus Krist.

Mjesec dana s dušama u Čistilištu

8,00

Razmatranja, objave, svjedočanstva


Dragi čitatelju!
Ne postoji neka pobožnost draža Bogu, a nama korisnija od one za duše u Čistilištu. Na žalost, o tome brinemo vrlo malo! Sveti Franjo Saleški s bolom je govorio: “Ne mislimo dovoljno na naše pokojne!” Jadni naši pokojnici, mi smo ih napustili! Dakle, više pobožnosti i smilovanja za jadne duše u Čistilištu!
Na nesreću, kako malo moderni svijet misli na smrt! Oni znaju jako dobro da je život kratak, pa ipak žive kao da nikad neće morati umrijeti. Znaju da svakim dahom kojim dišemo, da se približavamo korak po korak smrti, pa ipak se podaju dražima, poslovima, zgrtanju bogatstva, trče kao ludi za častima polažući u to svu svoju sreću, i dok tako iz svjetske taštine ne štede novac, putovanja, preporuke, i sve vrste napora, za dušu što čine? Ništa! Nemaju vremena, govore, kao da je njihovo spasenje nevažna stvar, dok nam je Gospodin uputio ove svečane riječi: Što ti vrijedi, o čovječe, dobiti sav svijet ako izgubiš dušu? Braćo, vratite se samima sebi i razmišljajte da ćete ubrzo morati ostaviti svoje dužnosti i časti, koje ste tako žarko željeli, te da ćete drugima morati ostaviti sve te kuće, posjede, ona bogatstva kojima ste posvetili vaša srca. Mislite na to kršćani: jednoga dana i za vas će sve biti gotovo, i za vas će doći smrt, i naći ćete se bez dobrih djela, puni grižnje savjesti. Tada ćete osjetiti potrebu da uredite stvari s Bogom, ali fizičke boli, pogotovo one duhovne usadit će u vama strašni nemir, te će se tako vrlo lako dogoditi, da nećete ništa popraviti. Jer vrijeme stvoreno za zadovoljštinu radi nereda savjesti, nije u vrijeme smrti već za vrijeme života.
Možda se uvjeravate da imate još mnogo godina provesti tu na zemlji, te da imate vremena misliti na vječnost, i na vaše vječno spasenje? Na taj način, o vi kršćani, padate u najgore đavolske zamke, i možda ćete s vremenom završit tako da odete u Pakao! Naprotiv, mislite kako sutra nije u vašoj moći, i da će vam smrt doći kada se najmanje nadate. Ja dolazim, govori nam ona, dolazim brzo, dolazim samo jedan puta, dolazim kada se najmanje nadate!
Pa i sam Isus reče nam: Budite spremni, jer ja ću doći kao noćni tat. A Duh Sveti: Sjeti se četiriju posljednjih stvari: smrt, sud, Raj i Pakao!
Razmatrajte o tim riječima i odlučite da ćete početi od ovoga časa činiti sve što je potrebno da si osigurate dobru smrt.
Ova je knjiga sažetak drugih većih knjiga i sadrži primjere, svjedočanstva, ukazanja i objave svetaca, kako bi se lakše čitala, razmatrala i prakticirala ova pobožnost. Dao Bog da to sve bude na što veću slavu Božju i za olakšanje i oslobođenje duša iz strašnih muka Čistilišta.
Preporuka: Ovu knjižicu čitajte kroz mjesec dana. Svaki dan zasebno pratite litanijama ili nekom drugom molitvom za duše u Čistilištu.
Autor

Svi me vole, samo tata ne

9,29

XXV. izdanje


Neobična po mnogočemu, ova knjiga već samim time što je postala knjiga svih novih naraštaja postaje na jedan poseban način legendarna. Njezina privlačnost nije u prvome redu u književnoj vrijednosti ni u razvikanosti pisca već u jasnoj i uvijek iznova novoj i aktualnoj poruci: moguće je biti dobar. Moguće je biti dobar ne bilo kako, nego upravo do najveće žrtve ljubavi - darovati vlastiti život za bližnje. To je poruka vječno mlada, privlačna i nova.
1 2 3 4 33