• 0 Items - 0,00
    • Nema proizvoda u košarici

Svaka je duša poseban svijet

11,95

O Faustini, faustinkama, vlč. Sopoćku i rasipnoj djeci


„Svaka je duša poseban svijet. Bog prebiva u dušama na različite načine, za nas ponekad nerazumljive i neshvatljive.“ (Dnevnik sv. Faustine Kowalske, 568)
Na stranicama ovog djela otkrivamo pravo lice sv. Faustine i mnoge druge i drugačije verzije dimenzija njezine osobnosti i duha. Tko još uvijek ne zna za ovu „tajnicu Božjeg milosrđa“ – kako ju je sâm Isus nazivao – trebao bi zapravo početi s ovom knjigom. U Poljskoj je godinama bila jedna od najčitanijih knjiga i zaista mi je neopisivo drago da je konačno došlo vrijeme da je i naš narod može čitati na svojem jeziku.
Dopustimo da nas ova tako divna knjiga podigne u našim malaksalostima, izvuče iz naših tjeskoba, razveseli Božjom ljubavlju! Vidjet ćete, ovo će vam posebno štivo vratiti vjeru, vratiti osmjeh na lice i obnoviti pouzdanje u Gospodina i povjerenje u njegove, često čudnovate, putove! Isuse, uzdam se u Tebe!
Fr. Marko K. Glogović, OSPPE

Teotim

15,93

Rasprava o Božjoj ljubavi


U ovoj knjizi sv. Franjo Saleški analizira naše intelektualne sposobnosti i prikazuje ljubav kao savršenstvo duha, a ljubav kojoj je cilj Bog kao savršenstvo ljubavi. Proučavajući potom sastavne djelove toga jedinstva između Boga i duše, on govori o tome kako nastaje nebesko rađanje božanske ljubavi i prati je sve do njezina vrhovna rascvjeta u rajskoj slavi i blaženstvu. Iza toga, svetac niže opasnosti koje prijete toj ljubavi u nama, kao i uzroke radi kojih ona propada, te im suprotstavlja vježbe koje su kadre da je sačuvaju i povećaju. U daljnjem toku rasprave on luči različite vrste ljubavi koje mi možemo imati prema Bogu i pokazuje, kakve posljedice prema Bogu i prema bližnjemu povlači za sobom zapovijed ljubavi koja je zapisana u evanđelju. Svoje izlaganje svetac zaključuje tvrdnjom, da je ljubav prema Bogu uzvišenija od svih savršenstava i kreposti. Na kraju on podaje nekoliko savjeta, kako treba u duši poticati tu svetu ljubav da ona napreduje i postaje sve veća i veća.
Ova je knjiga namijenjena kako redovnicima i redovnicama, tako i svima koji žive u dužnostima obitelji ili koji su vezani nekim drugim svagdašnjim društvenim dužnostima. Sveti Franjo Saleški je svakako htio da ova knjiga postane pristupačna svima i radi toga je oblik njegove Rasprave još značajniji negoli njezin sadržaj.

Tko ljubi ne ostaje u smrti

8,90

Sa svetim Franjom Saleškim kroz Korizmu


Sveti Franjo Saleški (1567.-1622.) korizmeno je vrijeme doživljavao kao veliku priliku darovanu čovjeku da se iznova usredotoči na bitno u svojem životu i svojoj vjeri. „Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti“. To prisjećanje, koje se i danas u liturgiji izgovara na Čistu srijedu u obredu pepeljenja, bilo je i za sv. Franju uvod u njegove korizmene propovjedi tijekom šest tjedana do Uskrsa.
Sveti Franjo svake je godine držao tjedne korizmene propovjedi. Nije to činio samo u svom biskupskom gradu Annecyju, nego su ga pozivali i u druge biskupije kako bi svojim propovijedima potaknuo ljude da razmišljaju o svojoj vjeri i obnove je u potrebnim trenutcima. Franjo Saleški otvoreno je govorio u korizmenim propovijedima koje su u njegovo vrijeme, početkom 17. stoljeća, predstavljale velike društvene događaje kojima su ljudi masovno hrlili. Upozoravao je na ljudske slabosti i pogreške, pozivao ljude na obraćenje i nov početak u duhu Evanđelja i Radosne vijesti, te da ozbiljno shvate što znači nasljedovati Isusa.
Za sv. Franju korizmeno vrijeme idealno je vrijeme kako bi ljudima približio Isusovo djelo Otkupljenja: Njegovu patnju, križni put, umiranje na križu. Za njega osobno je razmatranje Isusovog umiranja i smrti bilo jedno od bitnih sadržaja njegove molitve. U pogledu na Raspetoga - takvo je bilo njegovo uvjerenje - bit će izliječene sve rane, jer u razmatranju Muke Isusove najjasnije spoznajemo kako je velika Božja ljubav prema nama ljudima. Nema veće ljubavi nego kad neko život svoj dadne za prijatelje svoje (usp. Iv 15, 13). A ova se ljubav dade najbolje osjetiti kada dođemo podno križa te razmatramo o onom što se dogodilo na Golgoti – brdu i školi ljubavi. U kontemplaciji križa Franjo Saleški, naučitelj ljubavi, spoznao je da je ljubav jača od smrti. Na Golgoti se dokazuje Božja istina da onaj koji ljubi, nadvladava smrt.
Možda će se riječi sv. Franje, koje ćemo susresti na sljedećim stranicama, učiniti ponekad pomalo neobičnima. Govorit ćemo dakle o postu i odricanju, pokori i obraćenju, patnji i smrti. O tematici o kojoj mi danas možda nerado slušamo ili čitamo. Pa ipak vrijeme je da izbliza promislimo i o tome, a što dakako spada u naš život kao i radost, sreća i optimizam. Zapravo to nam je potrebno kako bismo dublje zaživjeli svoj život. Kako ne bismo ostali na površnosti, nego da siđemo u životne ponore, u kojima se nalaze također patnja, smrt i naši grijesi. A da bismo se oslobodili grijeha, važno je da ih uočimo i nazovemo pravim imenom.

Razgovori s Majkom Terezijom

10,62

Osobni portret svetice, njezina misija i velika ljubav prema Bogu


Razgovori s Majkom Terezijom živ je i osoban portret ove svetice našeg doba koji sjajno prikazuje njezinu viziju, snagu, odlučnost i veliku ljubav prema Isusu u najsiromašnijima među siromasima. Talijanski novinar Renzo Allegri s čitateljem dijeli svoje dojmove s niza susreta s ovom „sićušnom ženom zaljubljenom u Boga“ tako da nam se čini da smo ondje s njime. On također donosi manje poznate priče o njezinu životu: o njezinoj albanskoj obitelji i neispunjenoj želji da ponovno vidi svoju majku i sestru; o uspješno obavljenom planu da se u Kremlj odnese čudotvorna medaljica; o boli koju je osjećala napuštajući samostan kako bi se posvetila svome pravom poslanju. Čitatelj će s Allegrijem zasigurno ostati zadivljen djelom Majke Terezije i Misionarki ljubavi, reda koji je ona osnovala, koji on naziva „vojskom koja prkosi nemogućem.“

Predah s Bogom

7,96

Misli za svaki dan


Ova zbirka tekstova iz djela Edith Stein i Sv. pisma neka nas osmjeli da svaki dan po nekoliko minuta zastanemo, tražeći istinu i mir, da se u njima napunimo Duhom Božjim kako bi, tako ojačani, stupili s novim poletom u život, u obnovljeni život.

Sveti Valentin

5,97

povijest – tradicija – štovanje


Rimski martirologij navodi 14. veljače kao nebeski rođendan dvojice mučenika imenom Valentin: jednog svećenika u Rimu, drugog biskupa u Terniju. Povijesni podaci o jednom i drugom vrlo su oskudni, a njihovi su životi isprepleteni brojnim legendama. Sigurno je samo da su podnijeli mučeništvo za Krista u drugoj polovici III. stoljeća, u vrijeme žestokih progona kršćana u Rimskom carstvu.
Nije lako protumačiti pojavu da se u narodu osobito štuju baš oni sveci, redovito iz prvih stoljeća kršćanstva, o kojima nema gotovo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Svetom Valentinu posvećeni su brojni pokrajni oltari u crkvama širom Hrvatske, a i poneka kapelica ili crkva. Osobito ga štuju i zazivaju kao zaštitnika bolesnika ili čudesnog ozdravitelja. Isto tako Valentin je zaštitnik zaručnika i zaljubljenih. U srednjem vijeku vjerovalo se da 14. veljače ptičice, koje već osjećaju u zraku približavanje proljeća i toplijeg vremena, počinju savijati svoja gnijezda. Tako bi dan sv. Valentina bio dan buđenja novog života nakon zimskog sna i mrtvila, pa zato tog svetog mučenika zazivaju zaručnici koji se spremaju na savijanje svog obiteljskog gnijezda koje će biti blagoslovljeno novim životima - djecom.
1 2 3