• 0 Items - 0,00
    • Nema proizvoda u košarici

Online trgovina

Mjesec dana s dušama u Čistilištu

8,00

Razmatranja, objave, svjedočanstva


Dragi čitatelju!
Ne postoji neka pobožnost draža Bogu, a nama korisnija od one za duše u Čistilištu. Na žalost, o tome brinemo vrlo malo! Sveti Franjo Saleški s bolom je govorio: “Ne mislimo dovoljno na naše pokojne!” Jadni naši pokojnici, mi smo ih napustili! Dakle, više pobožnosti i smilovanja za jadne duše u Čistilištu!
Na nesreću, kako malo moderni svijet misli na smrt! Oni znaju jako dobro da je život kratak, pa ipak žive kao da nikad neće morati umrijeti. Znaju da svakim dahom kojim dišemo, da se približavamo korak po korak smrti, pa ipak se podaju dražima, poslovima, zgrtanju bogatstva, trče kao ludi za častima polažući u to svu svoju sreću, i dok tako iz svjetske taštine ne štede novac, putovanja, preporuke, i sve vrste napora, za dušu što čine? Ništa! Nemaju vremena, govore, kao da je njihovo spasenje nevažna stvar, dok nam je Gospodin uputio ove svečane riječi: Što ti vrijedi, o čovječe, dobiti sav svijet ako izgubiš dušu? Braćo, vratite se samima sebi i razmišljajte da ćete ubrzo morati ostaviti svoje dužnosti i časti, koje ste tako žarko željeli, te da ćete drugima morati ostaviti sve te kuće, posjede, ona bogatstva kojima ste posvetili vaša srca. Mislite na to kršćani: jednoga dana i za vas će sve biti gotovo, i za vas će doći smrt, i naći ćete se bez dobrih djela, puni grižnje savjesti. Tada ćete osjetiti potrebu da uredite stvari s Bogom, ali fizičke boli, pogotovo one duhovne usadit će u vama strašni nemir, te će se tako vrlo lako dogoditi, da nećete ništa popraviti. Jer vrijeme stvoreno za zadovoljštinu radi nereda savjesti, nije u vrijeme smrti već za vrijeme života.
Možda se uvjeravate da imate još mnogo godina provesti tu na zemlji, te da imate vremena misliti na vječnost, i na vaše vječno spasenje? Na taj način, o vi kršćani, padate u najgore đavolske zamke, i možda ćete s vremenom završit tako da odete u Pakao! Naprotiv, mislite kako sutra nije u vašoj moći, i da će vam smrt doći kada se najmanje nadate. Ja dolazim, govori nam ona, dolazim brzo, dolazim samo jedan puta, dolazim kada se najmanje nadate!
Pa i sam Isus reče nam: Budite spremni, jer ja ću doći kao noćni tat. A Duh Sveti: Sjeti se četiriju posljednjih stvari: smrt, sud, Raj i Pakao!
Razmatrajte o tim riječima i odlučite da ćete početi od ovoga časa činiti sve što je potrebno da si osigurate dobru smrt.
Ova je knjiga sažetak drugih većih knjiga i sadrži primjere, svjedočanstva, ukazanja i objave svetaca, kako bi se lakše čitala, razmatrala i prakticirala ova pobožnost. Dao Bog da to sve bude na što veću slavu Božju i za olakšanje i oslobođenje duša iz strašnih muka Čistilišta.
Preporuka: Ovu knjižicu čitajte kroz mjesec dana. Svaki dan zasebno pratite litanijama ili nekom drugom molitvom za duše u Čistilištu.
Autor

Marana tha – Dođi, Gospodine, Isuse!

8,63

Otajstvo došašća kao pomoć u iščekivanju spasenja u vlastitoj patnji…


Dok promatramo u ovoj knjizi razdoblje došašća, koje često ostaje u sjeni Božića, želimo otkriti bogatstvo tog posebnog i blagoslovljenog vremena iščekivanja Spasitelja. No iščekivanje nije samo prisutno unutar vremena došašća, ono često postaje dio naše ljudske stvarnosti te je osobito prisutno kod onih, koji pate i željno čekaju izbavljenje iz svojih muka. U tome postajemo slični upravo ljudima došašća te i mi, susrećući se sa pojedinim osobama i događaja došašća želimo došašće upoznati i kao kršćansku školu iščekivanja, kao školu vjere i kao priliku za rast u vjeri.

Svetci

8,63

128 životopisa i poruka


Promatrajući živote svetih sa svim njihovim teškim sudbinama - koje su ih pratile ponajviše zato što su bili sveti - autor je tražio utjehu i duhovnu snagu u životnim mukama za sebe i za one kojima će ta knjiga biti draga.
Prije životopisa svetih nalazi se tumač nekih riječi i pojmova za one čitatelje kojima će to biti potrebno.

Tko ljubi ne ostaje u smrti

8,90

Sa svetim Franjom Saleškim kroz Korizmu


Sveti Franjo Saleški (1567.-1622.) korizmeno je vrijeme doživljavao kao veliku priliku darovanu čovjeku da se iznova usredotoči na bitno u svojem životu i svojoj vjeri. „Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti“. To prisjećanje, koje se i danas u liturgiji izgovara na Čistu srijedu u obredu pepeljenja, bilo je i za sv. Franju uvod u njegove korizmene propovjedi tijekom šest tjedana do Uskrsa.
Sveti Franjo svake je godine držao tjedne korizmene propovjedi. Nije to činio samo u svom biskupskom gradu Annecyju, nego su ga pozivali i u druge biskupije kako bi svojim propovijedima potaknuo ljude da razmišljaju o svojoj vjeri i obnove je u potrebnim trenutcima. Franjo Saleški otvoreno je govorio u korizmenim propovijedima koje su u njegovo vrijeme, početkom 17. stoljeća, predstavljale velike društvene događaje kojima su ljudi masovno hrlili. Upozoravao je na ljudske slabosti i pogreške, pozivao ljude na obraćenje i nov početak u duhu Evanđelja i Radosne vijesti, te da ozbiljno shvate što znači nasljedovati Isusa.
Za sv. Franju korizmeno vrijeme idealno je vrijeme kako bi ljudima približio Isusovo djelo Otkupljenja: Njegovu patnju, križni put, umiranje na križu. Za njega osobno je razmatranje Isusovog umiranja i smrti bilo jedno od bitnih sadržaja njegove molitve. U pogledu na Raspetoga - takvo je bilo njegovo uvjerenje - bit će izliječene sve rane, jer u razmatranju Muke Isusove najjasnije spoznajemo kako je velika Božja ljubav prema nama ljudima. Nema veće ljubavi nego kad neko život svoj dadne za prijatelje svoje (usp. Iv 15, 13). A ova se ljubav dade najbolje osjetiti kada dođemo podno križa te razmatramo o onom što se dogodilo na Golgoti – brdu i školi ljubavi. U kontemplaciji križa Franjo Saleški, naučitelj ljubavi, spoznao je da je ljubav jača od smrti. Na Golgoti se dokazuje Božja istina da onaj koji ljubi, nadvladava smrt.
Možda će se riječi sv. Franje, koje ćemo susresti na sljedećim stranicama, učiniti ponekad pomalo neobičnima. Govorit ćemo dakle o postu i odricanju, pokori i obraćenju, patnji i smrti. O tematici o kojoj mi danas možda nerado slušamo ili čitamo. Pa ipak vrijeme je da izbliza promislimo i o tome, a što dakako spada u naš život kao i radost, sreća i optimizam. Zapravo to nam je potrebno kako bismo dublje zaživjeli svoj život. Kako ne bismo ostali na površnosti, nego da siđemo u životne ponore, u kojima se nalaze također patnja, smrt i naši grijesi. A da bismo se oslobodili grijeha, važno je da ih uočimo i nazovemo pravim imenom.
1 13 14 15 34