Sv. Benedikt iz Nursije
2,65€Životopis – štovanje – molitve
Životopis – štovanje – molitve
Blažena Djevica Marija kao uzor i potpora u vjeri…
Knjiga o stvaranju i svetosti
Misli za svaki dan u godini
Bilješke o životu utemeljitelja Opus Deia
Čitatelju u ruke stavljam skicu, dojmove koji odgovaraju povijesnoj istini i temelje se na činjenicama koje nisu strogo kronološki poredane. Događaji i spisi iz raznih godina slobodno su povezani kako bi ocrtali osobu Utemeljitelja Opusa Dei i obradili ono što je osobito važno. Možda će ovi navodi poslužiti nekomu da nanovo razmišlja o pročitanim događajima te posegne za spisima Utemeljitelja Opusa Dei i razmatra ih. U tom bi slučaju svrha ove knjige bila postignuta, tj. osoba svetog Josemarije bila bi bolje upoznata.Salvador Bernal
Teološki komentar Legionarskoga obećanja
Knjiga u svojem obraćanju laicima, ali i svećenicima, pokazuje kako se apostolat povezuje s Duhom Svetim i s Marijom: iznenađujuće je vidjeti da i danas kao i u početku taj savez vodi rađanju Krista. To je ključ i snaga ove knjige. Teološke misli u legionarskom obećanju koje su Vas nadahnule, za članove Marijine legije bit će, ne dvojimo, izvrstan materijal za meditaciju ali i moćan poticaj da se uvijek još više predaju apostolskom djelovanju.Jozef-Ernest Cardinal van Roey, nadbiskup Malinesa
Pentekostalizacija Crkve
Temeljen na svetopisamskim tekstovima, Ilija Čabraja nam predstavlja svoj sveobuhvatni rad koji obrađuje pitanja u svezi nastanka pentekostalnog i karizmatskog pokreta, te njihove zasebnosti: polaganje ruku, pitanje karizmi, fenomen glosolalije, počivanje u Duhu, problem pojma krštenja u Duhu, kao i tzv. iscjeljenja. Iscrpno su obrađeni egzorcizmi i opsjednuća, napose Isus i egzorcizmi. Neizostavna je također i tema liječenja tzv. obiteljskog stabla.
Rad je zamišljen kao osnovno i orjentacijsko pomagalo s katoličkog motrišta, kako za osobni rad tako i za biblijsku skupinu.
Montfortska duhovnost br. 8
Sveti Ljudevit bi htio da vjernik koji se posveti bude spreman na ustrajni i svakodnevni rad i napor u življenju posvete, koja postaje škola duhovnosti, koja vodi do svetosti. Svetac govoreći duši o posveti kaže: I u onoj mjeri, kojom se budeš njome služila u običnim poslovima svoga života, upoznat ćeš njezinu vrijednost i izvrsnost.
Vježbe priprave na posvetu, kako ih je zamislio sv. Ljudevit, su sklad meditacija i molitve koje za cilj imaju isprazniti dušu od duha svijeta i same sebe kako bi se po Mariji ispunila Isusom. Koliko vjernik više i predanije u nutrini pristaje na posvetu, nastoji oko priprave i življenja posvete, toliko će se više i duhovno obogatiti.
Svetac predlaže da vjernik nakon obavljanja čina posvete svakodnevno je obnavlja kratkim obrascem: Sav sam tvoj, i sve moje pripada tebi, moj Ijubezni Isuse, po Mariji, tvojoj Presvetoj Majci, te da svake godine ponovi put priprave na posvetu. To znači da je Montfort bio svjestan da su priprava i čin posvete sjeme bačeno u zemlju, koje da izraste treba vrijeme i njegu. O tome govori i sam sv.Ljudevit na kraju Marijine tajne, gdje uspoređuje posvetu sa stablom života koje će u svoje vrijeme donijeti plod, a to je sam Isus Krist.
Montfortska duhovnost br. 4
Krunica zauzima jako važno mjesto u duhovnom iskustvu, apostolatu i spisima sv. Ljudevita Marije Grigniona Montfort-skoga. Svetac u Raspravi govori o Krunici kao o jednoj pobožnoj praksi koja ima veliku važnost u duhovnom životu. U izvornim pravilima koja je svetac napisao za svoju družbu misionara, Ružarij je opisan kao najpogodnije sredstvo za obnovu kršćanskog duha medu samim kršćanima (RM 56).
Dirljivo je svjedočanstvo samoga sveca: “Što se tiče mene koji ovo pišem, osobno sam vidio djelotvornost ove molitve za obraćanje najtvrdokornijih srdaca. Tijekom jednih misija susreo sam ljude koji nisu bili nimalo dirnuti propovijedima o najstrašnijim istinama, ali su prihvatili moj savjet da svakog dana mole Krunicu te su se potom obratili i potpuno se predali Bogu. Čak sam uočio i ogromnu razliku u ponašanju medu stanovništvom župa u kojima sam propovijedao misije: jedni su, napustivši molitvu Krunice ponovno zapali u grijeh; drugi su, ustrajući u njenoj molitvi, sačuvali Božju milost i iz dana u dan rastu u kreposti”.
Da bi potakao širenje pobožnosti medu kršćanima pred kraj svoga života Montfort je napisao djelo Čudesna tajna svete Krunice za obratit se i spasiti se. Montfort je svjestan da je ovo njegov spis u kojem se najviše poslužio drugim autorima, na poseban način spisom dominikanca A. Thomasa, Mistični ružičnjak.
Ono što je bitno u ovom djelu jesu nutarnji elementi i dinamike molitve svete Krunice koje svetac kao veliki molitelj Ružarija potanko i fino opisuje. Krunica je za Montforta vrsna molitva koja, ako se moli po uputama koje on daje, dovodi dušu sigurnim putem do visokog stupnja molitve i kontemplacije s velikim zaslugama i plodovima. Na posebno dubok način sv. Ljudevit duhovno tumači Oče naš i Zdravo Mariju, te u petoj desetici vodi dušu vjernu molitvi svete Krunice kroz sve kušnje i prepreke koje se mogu javiti kod njenog moljenja.
ČUDESNI ŽIVOTNI PUT od “izgubljenog sina” do “svetca naših dana”
Autobiografija čovjeka koji je bio partizan i ateist, milicajac u socijalizmu, suprug i otac te nakon toga postao svećenik Katoličke crkve.
France Špelič rođen je u Sloveniji 24. rujna 1927. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao četrnaestogodišnjak je otišao u partizane, gdje je bio odgajan kao ateist i komunist. Nakon rata radio je kao oficir u tadašnjoj miliciji te bio djelatni član Komunističke partije. Oženio se 1946. i imao troje djece. Nekoliko godina kasnije, napustio je milicijsku službu i postao učiteljem. Godine 1954. u čudesnim je okolnostima počeo čitati Sveto Pismo i doživio obraćenje, što ga je potaknulo da napusti Komunističku partiju. Posljedice te odluke bile su teške: komunisti su ga često maltretirali i mučili, na različite načine otežavali život njemu i njegovoj obitelji. Unatoč svemu, nepokolebljivo je ostao na Kristovom putu. U dobi od 42 godine počeo je studirati teologiju. Uz to je radio kao noćni čuvar u tvornici. Kad je bio na petoj godini fakulteta, njegova supruga oboljela je od multiple skleroze, te je sljedećih 20 godina bila posve ovisna o njegovoj skrbi. Za teško bolesnu suprugu brinuo se sve do njezine smrti 1992. Još za njezina života, na Špeličevom tijelu pojavile su se stigme, a 1993. godine postao je katolički svećenik. Svoje prvo mistično iskustvo doživio je u Međugorju 1987. i od tada je posebno povezan s Majkom Božjom i Međugorjem. Vjerovao je da je tada počelo njegovo istinsko obraćenje. Gospu je često vidio, osjećao miris koji je ukazivao na njezinu prisutnost ili čuo njezine poruke. U jednom mu je viđenju rekla da će postati svećenik. U to vrijeme bio je obiteljski čovjek, imao je ženu i djecu, pa mu je to zvučalo nevjerojatno. Međutim, to se ostvarilo nakon smrti njegove supruge.
Kao svećenik, na neobjašnjive je načine privlačio ljude na ispovijed; neki svjedoče da nisu imali mira dok se ne bi kod njega ispovjedili. A tada bi nerijetko, poput jednog drugog posebnog ispovjednika, oca Pia iz Pietrelcine, već znao sve skrivene grijehe neke osobe, koje je i ona sama zaboravila. Pohodili su ga i brojni bolesnici, kojima je donosio Kristovu utjehu, a putem njegove zagovorne molitve događala su se (i danas se događaju) čudesna ozdravljenja od neizlječivih bolesti.
Oni koji su ga susretali, svjedoče o njegovoj jednostavnosti, otvorenosti i blagosti.
Život Franca Špeliča su na poseban način obilježila izvanredna duhovna iskustva na brdu Kureščeku u blizini Ljubljane, gdje je između ostalog, primio Marijinu poruku da treba obnoviti porušenu crkvu i molitveni život na tom mjestu. Ta iskustva odjeknula su u srcima brojnih vjernika, u Sloveniji i u svijetu, te potaknula obnovu ne samo porušenog svetišta Marije Kraljice mira, nego i komunizmom opustošenog i zamrlog duhovnog života u Sloveniji.
Drago otac France obavljao je svećeničku službu sve do 10. travnja 2012. godine, kada se rodio za vječnost i ugledao lice Onoga kojem se davno kao izgubljeni sin, raskajan i ushićen vratio.Iz uvoda.
Ljubav i žrtva br. 42
Luigi Chiavarino, apost. mis.(Iz predgovora)
životopis, devetnica, litanije, krunica…
Pobožnost sv. Josipu svakako spada među velike pobožnosti Katoličke Crkve, i svi vjernici bi je trebali manje ili više gajiti, a prvi, najjednostavniji i najvažniji način življenja pobožnosti je svakako molitva. Držali smo prikladnim tekstove, uglavnom svetačke, o pobožnosti sv. Josipu koje smo dugi niz godina skupljali na raznim europskim jezicima sabrati u jedan priručnik i ponuditi ih vjernicima kako bi mogli od svetaca učiti kako štovati i ljubiti Isusova poočima i Marijina zaručnika.
Svetačka tradicija i naučiteljstvo Crkve jednodušno tvrde: Poslije Majke Božje sv. Josip je najdostojniji našeg štovanja. Molimo svakodnevno sv. Josipa i iskusit ćemo njegovu blizinu i zaštitu. Na jednom druženju s mladima u Camerinu u Italiji 19.03.1991. papa Ivan Pavao II., govoreći o našoj zadaći da svakodnevno tražimo susret s Marijom i Josipom u molitvi misleći na Isusova poočima, reče: "Svakodnevno ga molim".
U apostolskoj pobudnici Otkupiteljev čuvar isti papa piše: Crkveni su Oci nadahnjujući se na samom Evanđelju već od prvih stoljeća isticali da je sveti Josip, kao što je s ljubavlju vodio brigu o Mariji i radosnim se zalaganjem posvetio odgoju Isusa Krista, tako isto čuva i štiti njegovo otajstveno tijelo, Crkvu, koje je Sveta Djevica lik i uzor.
p. Miljenko Sušac s.m.m.(iz predgovora)
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Stalni kolačići su kolačići koji će ostati 'zabilježeni' u vašemu internetskom pregledniku dok ne isteknu ili ih sami ručno ne izbrišete. Prikupljene informacije su anonimne, a ne uključuju vaše privatne podatke.
Ova stranica omogućuje mjerenje posjećenosti s pomoću servisa za mjerenje posjećenosti Google Analytics. Ako želite onemogućiti da ovaj servis spremi kolačiće, zabranite ih na sljedećem linku: Google Analytics – https://tools.google.com/dlpage/gaoptout.
Radi sigurnosti podataka na ovoj web-stranici te kako bismo osigurali da usluga bude stalno dostupna, ova se web-stranica koristi softverom koji prati posjete te prepoznaje neovlaštene pokušaje izmjene podataka, kao i one koji bi mogli prouzročiti štetu na neki drugi način.
Najprije omogućite Neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!