• 0 Items - 0,00
    • Nema proizvoda u košarici

Online trgovina

Teotim

15,93

Rasprava o Božjoj ljubavi


U ovoj knjizi sv. Franjo Saleški analizira naše intelektualne sposobnosti i prikazuje ljubav kao savršenstvo duha, a ljubav kojoj je cilj Bog kao savršenstvo ljubavi. Proučavajući potom sastavne djelove toga jedinstva između Boga i duše, on govori o tome kako nastaje nebesko rađanje božanske ljubavi i prati je sve do njezina vrhovna rascvjeta u rajskoj slavi i blaženstvu. Iza toga, svetac niže opasnosti koje prijete toj ljubavi u nama, kao i uzroke radi kojih ona propada, te im suprotstavlja vježbe koje su kadre da je sačuvaju i povećaju. U daljnjem toku rasprave on luči različite vrste ljubavi koje mi možemo imati prema Bogu i pokazuje, kakve posljedice prema Bogu i prema bližnjemu povlači za sobom zapovijed ljubavi koja je zapisana u evanđelju. Svoje izlaganje svetac zaključuje tvrdnjom, da je ljubav prema Bogu uzvišenija od svih savršenstava i kreposti. Na kraju on podaje nekoliko savjeta, kako treba u duši poticati tu svetu ljubav da ona napreduje i postaje sve veća i veća.
Ova je knjiga namijenjena kako redovnicima i redovnicama, tako i svima koji žive u dužnostima obitelji ili koji su vezani nekim drugim svagdašnjim društvenim dužnostima. Sveti Franjo Saleški je svakako htio da ova knjiga postane pristupačna svima i radi toga je oblik njegove Rasprave još značajniji negoli njezin sadržaj.

Viteštvo danas

19,24

Što je zbilja, što je fantazija?


Viteštvo je jedna od najekskluzivnijih institucija u povijesti ljudskog društva. Nastalo je još u srednjem vijeku i održalo se sve do danas. Autor tvrdi da su viteštvo i viteške titule upravo danas važnije i potrebnije nego ikad - te obrazlaže i zašto. U novije vrijeme pojavio se i niz privatnih udruga koje sebe, na vlastitu inicijativu, nazivaju "viteškim redovima". Neke od njih postoje i u Hrvatskoj. Zato treba naglasiti da su prave viteške titule samo one titule koje dodjeljuju suverene države ili vlade svojim i stranih zaslužnim građanima. U nekim zemljama zakoni zabranjuju javno nošenje titula i redova koji nisu pravi. Sveta Stolica u svojim službenim glasilima redovito ističe da ne priznaje nijednu privatnu udrugu kao viteški red.
Ova će knjiga već svojim naslovom, a pogotovo svojim tekstom, mnogima otkriti nešto novo, nerijetke iznenaditi, a poneke možda i šokirati. Možda će netko na knjigu reagirati tvrdeći da vlasti i zakoni ne moraju i ne mogu regulirati sve što privatne osobe čine. Danas je vrlo važno isticati da svatko ima pravo razmišljati slobodno, udruživati se slobodno te se slobodno krasiti nazivima i titulama kakvim god želi. Zato je još važnije naglasiti i to, da titule koje građani, jednostavno rečeno, dodjeljuju sami sebi, zapravo nisu isto što i same titule. Istina može ponekad biti gruba, ponekad teško prihvatljiva, ponekad i bolna. Ipak je svaka istina ljepša od najljepše neistine. Zato sam uvjeren da je svaki čitatelj ponajprije zainteresiran za istinu. Nakon što se smiri svako iznenađenje, svaka bolna reakcija, a i svaki šok, vjerujem da nema čitatelja koji u knjizi neće naći istinski užitak. Jer, istinski užitak može donijeti samo istina.
- Mons. Stjepan Biletić, vitez zapovjednik Sv. groba, kancelar Stockholmske biskupije

Bog je tako ljubio svijet…

7,96

Muka Gospodina našega Isusa Krista kao utjeha u vlastitoj patnji…


Ova knjiga želi, tumačeći biblijske odlomke Muke Gospodinove, otkriti veliko bogatstvo koje u sebi kriju izvještaji ovog temeljnog događaja naše kršćanske vjere.
Muka je spasonosna ne samo po tome, što je Božje otkupiteljsko djelo, nego i po tome, što je svojevrsna škola patnje.
Okrivajući dio onoga što Muka u sebi nosi, ova knjiga želi uvijek iznova potaknuti na dublje pronicanje u to temeljno Otajstvo vjere i poučiti nas o tome, kako se kršćanski susresti sa vlasitom patnjom.

Čeznem za susretom u Tvojoj ljepoti

11,81

Komentar pjesme “Duhovni spjev” sv. Ivana od Križa


U ovom djelu Wilfrid Stinissen komentira Duhovni spjev sv. Ivana od Križa. Jednom je sv. Ivan od Križa pitao s. Francisku od Majke Božje - kako moli? Ona odgovori: "Moja molitva se sastoji od promatranja Božje ljepote. Tako sam radosna što je On tako lijep..." Ivana je odgovor toliko oduševio da je izrekao prekrasne misli o Božjoj ljepoti. Možemo li Bogu reći ono što dvoje zaljubljenih kažu jedno drugom: Ti si moje blago, Ti si moja radost, Ti si moje sve?
Postoji li žar u našoj ljubavi prema Bogu, postoji li ta ljubav kao strast? Ili smo zadovoljni time da nekako živimo prema deset Božjih zapovijedi, pri čemu zaboravljamo upravo prvu zapovijed koja nam kaže da Boga trebamo ljubiti svom svojom snagom? Mistici nas mogu naučiti što to znači uistinu ljubiti Boga.

Ljubav svemu daje puninu

5,18

Misli


Izabrane misli iz djela sv. Franje Saleškog objavljene su u ovoj knjizi pod naslovom "Ljubav svemu daje puninu''. One su plod molitava i razmišljanja velikog crkvenog naučitelja koji je napisao: "U Crkvi Božjoj sve pripada ljubavi, sve leži u ljubavi, sve je za ljubav i sve je iz ljubavi".
Ove misli, koje se mogu čitati i pojedinačno, prenose čitateljima na jednostavan način istinsku životnu mudrost koja proizlazi od Boga i k Bogu vodi.
Dr. Stanislav Vitković

U carstvu duše

14,60

Odgojni epistolar


U carstvu duše, zbirka sastavljena od 27 poučnih listova, istodobno je psihološko, pedagoško, filozofsko i estetičko štivo, oplemenjeno poticajnim primjerima iz hrvatske književnosti... Ovom je knjigom spisateljica pokazala vjeru u znanost, najviše pedagošku, u moć umjetnosti, napose književnosti, pokazala je također suptilno vjerski osjećaj i nacionalni ponos.
Dunja Detoni-Dujmić

Ovo činite meni na spomen

9,95

Liturgija vazmenog trodnevlja kao uzor kršćanskog hoda kroz patnju…


Knjiga Ovo činite meni na spomen! želi, dok promatra liturgiju vazmenog Trodnevlja, ne samo upoznati nas sa obredima, njihovom biblijskom i teološkom pozadinom nego nas ujedno želi potaknuti i na aktivnije sudjelovanje u temeljnom slavlju Crkve, u slavlju vazmenoga Otajstva.
Vazmeno otajstvo je ono temeljno otajstvo naše vjere i stoga ova knjiga opširno promatra i proslavu tog otajstva u euharistiji.
Sve ovo treba nam pomoći da bolje razumijemo Kristovu Muku, smrt i uskrsnuće, da liturgija bude i nama izvorom snage i okrepe u vlastitim patnjama.

Evolucijska slika svijeta i kršćanstvo

12,61

Kozmologija i antropologija u svjetlu prirodoznanstvenih, filozofskih i teoloških razmišljanja


Mnogi prirodoznanstvenici, posebno fizičari i astrofizičari, kreću se u prostoru između religijskoga i materijalističkoga shvaćanja, uviđajući i nevjerojatnu harmoničnost u razvoju svijeta i svemira koja upućuje na racionalnu i kreativnu stvaralačku snagu. Novija teologija, više se bavi pokušajima oblikovanja slike svijeta i pojma Boga kakvi bi bili prihvatljivi i današnjem čovjeku, a što nije u sukobu s Biblijom ako se ona ne shvaća kao prirodoznanstvena knjiga. Da usklađivanje slike svijeta s današnjim znanstvenim spoznajama nije samo stvar teologa nego i Crkve u cjelini, pokazuje otvorenost prethodnog i sadašnjeg pape za dijalog sa znanošću. To je sučeljavanje s nepobitnim činjenicama bez kojih se ne može graditi ozbiljan dijalog.
Ova knjiga želi upozoriti upravo na to da katolička filozofija i teologija ne izbjegavaju sučeljavanje sa znanstvenim poimanjima svijeta, ali i na to da ne prihvaćaju scijentističku ideologiju, koja se proglašava zamjenom za religiju. Kako bi jasnije to došlo do izražaja,u knjizi je napravljen i povijesni pregled kozmologije i antropologije sa svrhom da se upozori na to da je čovjek oduvijek bio zainteresiran za shvaćanje sebe, svijeta i one Snage koja je pokrenula čitav stvaralački proces.

Danas vam se rodio Spasitelj – Krist, Gospodin!

9,95

Božićno otajstvo kao vodič kroz patnju…


Božić je bez sumnje najradosniji blagdan u crkvenoj godini i dok u ovoj knjizi promatramo njega i cijelo božićno vrijeme, želimo otkriti koje bogatstvo ti dani nude i nama danas za izgradnju i rast u vjeri.
Susrećući mnoštvo osoba i sudbina u božićnim danima susrećemo zapravo i svijet svoga vremena, jer i u njemu, baš kao i u osobama i skupinama, koje susrećemo u božićne dane u Bibliji, prepoznajemo razne osobe svoga vremena. Svi oni nas upućuju na i danas prisutnu i aktualnu potrebu izgradnje boljega, pravednijega svijeta i na nužnost pristupa patnicima našega vremena. Sve to nas treba voditi ka boljem i temeljitijem upoznavanju božićnoga otajstva i time doprinjeti rastu i jačanju naše osobne vjere u Krista kao Spasitelja.

Marana tha – Dođi, Gospodine, Isuse!

8,63

Otajstvo došašća kao pomoć u iščekivanju spasenja u vlastitoj patnji…


Dok promatramo u ovoj knjizi razdoblje došašća, koje često ostaje u sjeni Božića, želimo otkriti bogatstvo tog posebnog i blagoslovljenog vremena iščekivanja Spasitelja. No iščekivanje nije samo prisutno unutar vremena došašća, ono često postaje dio naše ljudske stvarnosti te je osobito prisutno kod onih, koji pate i željno čekaju izbavljenje iz svojih muka. U tome postajemo slični upravo ljudima došašća te i mi, susrećući se sa pojedinim osobama i događaja došašća želimo došašće upoznati i kao kršćansku školu iščekivanja, kao školu vjere i kao priliku za rast u vjeri.

Tko ljubi ne ostaje u smrti

8,90

Sa svetim Franjom Saleškim kroz Korizmu


Sveti Franjo Saleški (1567.-1622.) korizmeno je vrijeme doživljavao kao veliku priliku darovanu čovjeku da se iznova usredotoči na bitno u svojem životu i svojoj vjeri. „Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti“. To prisjećanje, koje se i danas u liturgiji izgovara na Čistu srijedu u obredu pepeljenja, bilo je i za sv. Franju uvod u njegove korizmene propovjedi tijekom šest tjedana do Uskrsa.
Sveti Franjo svake je godine držao tjedne korizmene propovjedi. Nije to činio samo u svom biskupskom gradu Annecyju, nego su ga pozivali i u druge biskupije kako bi svojim propovijedima potaknuo ljude da razmišljaju o svojoj vjeri i obnove je u potrebnim trenutcima. Franjo Saleški otvoreno je govorio u korizmenim propovijedima koje su u njegovo vrijeme, početkom 17. stoljeća, predstavljale velike društvene događaje kojima su ljudi masovno hrlili. Upozoravao je na ljudske slabosti i pogreške, pozivao ljude na obraćenje i nov početak u duhu Evanđelja i Radosne vijesti, te da ozbiljno shvate što znači nasljedovati Isusa.
Za sv. Franju korizmeno vrijeme idealno je vrijeme kako bi ljudima približio Isusovo djelo Otkupljenja: Njegovu patnju, križni put, umiranje na križu. Za njega osobno je razmatranje Isusovog umiranja i smrti bilo jedno od bitnih sadržaja njegove molitve. U pogledu na Raspetoga - takvo je bilo njegovo uvjerenje - bit će izliječene sve rane, jer u razmatranju Muke Isusove najjasnije spoznajemo kako je velika Božja ljubav prema nama ljudima. Nema veće ljubavi nego kad neko život svoj dadne za prijatelje svoje (usp. Iv 15, 13). A ova se ljubav dade najbolje osjetiti kada dođemo podno križa te razmatramo o onom što se dogodilo na Golgoti – brdu i školi ljubavi. U kontemplaciji križa Franjo Saleški, naučitelj ljubavi, spoznao je da je ljubav jača od smrti. Na Golgoti se dokazuje Božja istina da onaj koji ljubi, nadvladava smrt.
Možda će se riječi sv. Franje, koje ćemo susresti na sljedećim stranicama, učiniti ponekad pomalo neobičnima. Govorit ćemo dakle o postu i odricanju, pokori i obraćenju, patnji i smrti. O tematici o kojoj mi danas možda nerado slušamo ili čitamo. Pa ipak vrijeme je da izbliza promislimo i o tome, a što dakako spada u naš život kao i radost, sreća i optimizam. Zapravo to nam je potrebno kako bismo dublje zaživjeli svoj život. Kako ne bismo ostali na površnosti, nego da siđemo u životne ponore, u kojima se nalaze također patnja, smrt i naši grijesi. A da bismo se oslobodili grijeha, važno je da ih uočimo i nazovemo pravim imenom.

Ocu, Sinu, Duhu Svetom i Presvetom Trojstvu

4,00

Najljepše molitve svetaca


Na raznim evropskim jezicima i u raznim izdanjima posljednjih godina na veliko se šire molitve kojima su sveci iskazivali svoju veliku ljubav prema Bogu. Svetačke molitve imaju posebnu duhovnu snagu jer su ih pisale osobe koje su duboko doživljavale Boga i iskazivale Mu veliku ljubav te nešto od toga zapisali u svojim molitvama koje mogu i nas potaći na veću ljubav i pobožnost.
U osobnoj molitvi i meditaciji možemo uzeti jednu ili više ovih molitava te moliti sa svecima i učiti moliti od njih.
p. Miljenko Sušac s.m.m.
(Iz predgovora)
1 23 24 25 34